Temelj je mogla biti Država SHS (ali nije)(nije ni antifašizam)

Temelji hrvatske države leže u hrvatskom tisućljetnom državnom pravu ... ali i u priznanju međunarodne zajednice (koja je to uradila u sklopu aktivnosti i dokumenata UN-a).

Moderna hrvatska država nastala je nakon raspada SFRjota. Priznata je od članica UN-a (iako još uvijek ima država koje nas nisu priznale) priznavanjem raspada SFRJota (koja je bila članica i suosnivačica UN-a) zasebno ispunjavajući sve potrebne uvjete za članstvo u UN-u, kao i potrebe podnošenja zahtijeva za prijem u članstvo UN-a. Time su članice UN stavile do znanja kako prestankom članstva SFRJota u UN-u i nepriznavanjem kontinuiteta članstva bilo koje države nastala nakon tog raspada državnopravno, nije postojala niti jedna tkz. "republika" SFRJota.

U međunarodnom državnopravnom priznanju Republike Hrvatske nije sadržan antifašistički element (kako bi se itko mogao pozivati na antifašizam kao temelj Republike Hrvatske). Demokratski ustroj RH (koji podrazumijeva i isključuje fašizam) je ustroj kojim se RH prezentirala pri zahtjevu međunarodnog priznanja. Pad socijalističko-komunističkog bloka (poznatog po diktaturama i nedemokratičnosti) ponukao je ostale članice UN-a (koje nisu bile ustrojene na tim osnovama) na žurni postupak priznavanja država nastalih nakon raspada SFRJota.
Dakle, temelj Republike Hrvatske ne leži na antifašizmu ...

Antifašizam, koji je zagovarao partizanski pokret, stvorio (obnovio) je novu Jugoslaviju (DFJ,FNRJ, SFRJ), koja je kao suosnivačica UN-a i pri raspadu ostala zaseban državnopravni subjekt. Novonastale države su u zasebnoj i pojedinačnoj proceduri postale nove (priznate) članice UN-a.
Ostaje pojasniti određivanje međunarodnih granica (koje se poklapaju s granicama socijalističkih republika). Ako priznanje nije bilo sporno (zbog neispunjavanja uvjeta SFRJota za nastavak članstva u UN-u), možemo li priznavanje u granicama socijalističkih republika (nastalih na administrativnim odredbama ideološki obojene vlasti, koja se voljela nazivati antifašističkom) smatrati antifašističkim temeljima Republike Hrvatske?

Avnojevske granice, utemeljene na "turskoj" granici uspostavljenoj mirom u Srijemskim Karlovcima 1699. g., prihvaćene su zbog administrativnih okolnosti (tim su mirom područja oko granice u upravnom smislu gravitirala na jednu (austijsku, hrvatsku, mletačku, dubrovačku) ili drugu (tursku) stranu. Komunisti su smatrali kako država odumire i unutarnji ustroj (podjele na republike) nisu poduprli i stvarnim državnim ovlastima (republika). (Provodili su politiku unitarnog jugoslavenstva.)

Uz povijesno-činjeničnu neutemeljenosti antifašističkog pokreta kao nositelja hrvatskog državotvornog prava, ostaje napomenuti kako je UN osnovala velika antifašistička koalicija na kraju velikog rata u kojem su porazili fašističko-nacističku osovinu. Samo priznanje i članstvo u UN-u je podrazumijevalo (iako nije i garancija) antifašizam RH, ali ne kao temelj. Demokracija je temelj Republike Hrvatske.

Složenost pojma, politizacija i nedosljedna primjena značenja antifašizma uzrok je zlouporabe pojma (koji u svom izvornom smislu podrazumijeva suprotstavljanje političkom totalitarnom sustavu).
Suprotstavljanje zlouporabi antifašizma nije fašizam, već razboritost.

Hrvatska država (Republika Hrvatska) temelji se na tisućljetnom državnom pravu (državnoj organizaciji), htijenju hrvatskog puka za vlastitom državom (za koju su podnijeli i Domovinski rat, ali i smisleni zahtjev za međunarodnim priznanjem) i međunarodnom priznanju te tisućljetne organiziranosti i htijenja.

U geostrateškom smislu, priznavanje RH u avnojevskim granicama (utemeljenim na turskoj granici), čime je Hrvatskoj osporeno pravo na teritorij okupiran turskim osvajanjima podudara se sa britansko-rusko/sovjetsko/ruskom antigermanskom politikom. Kako su pobjednici nad Nijemcima u 2. svjetskom ratu bili Britanci i Sovjeti, po teoriji odumiranja države uspostavljene se administrativne granice teritorijalnih jedinica unutar FNRJota na štetu hrvatskog državnog prava, koje je kasnije pretočeno u državnu granicu Republike Hrvatske. Ako dodamo srbizaciju hrvatskih i BiH Vlaha, dekroatizaciju muslimanskog življa u BiH (uz višestruke genocide nad muslimanskim i katoličkim življem u BiH, zaljevu Boke, Vojvodini, Srijemu, ...) zaključak o antifašističkim temeljima Republike Hrvatske je (osim u izvornom značenju koje je sadržano u demokratskom ustroju RH) je potpuno opovrgavajući.
Demokratska država je antifašistička, ali antifašizam nije temelj. Naročito ne antifašizam koji je obitavao na ovim prostorima prije nastanka RH.

Država SHS