30

srijeda

rujan

2015

Pljačka (domaće izdajice ne poslužujemo)

Pojam pljačke u Hrvatsku je stigao najezdom osmanlija. Od tog vremena pljačka je postala periodična pojava.

Pljačka je nekontrolirano otuđivanje dobara i imovine ili uništavanje tijekom katastrofalnih događaja, građanskih nemira, ili ratove u stanju anarhije, gdje državne institucije nisu u stanju ili ne žele intervenirati, ili imaju nalog da se ne miješaju.
https://hr.wikipedia.org/wiki/Plja%C4%8Dka

Stabiliziranje turske granice (stoljetnim ratovima i učvršćenjem granice) pljačkanje se smanjilo.
Novije (post tursko) razdoblje pljačku u većem obimu bilježi dolaskom dinastije Karađorđevića (i njihovih žandara). Ishodi današnje pljačkaške traume leže u srpsko-cincarskom velikosrpskom pljačkaškom pohodu pri prisajedinjenju ...
Opsežne pljačke teško pogađaju stanovništvo, naročito ako državne institucije sudjeluju u pljačkama. Po završetku teških ratova, uobičajeno su državne institucije (Kraljevine Srbije, pa Kraljevine SHS) smatrale ratnim plijenom sredstva koja su pljačkali ...
Očiglednost pljačke (potpomognute državnim institucijama)(obično zaduženim ratnim kreditima) pri obratu (a pljačkaške tvorevine utemeljene na okupaciji nisu imale budućnost) je izazivalo uzvrat (brzi povrat otuđenih sredstava). Smjena državnih režima izazvala je sukob oko materijalnih sredstava (uz civilizacijsko-ideološke, na kojima su ratovi počivali). Učestalost (ratova, okupacija i smjena režima) jamčila je pozamašne ratne kredite (koji su se vraćali sudjelovanjem države u pljačkama).

Kada plaćanje ratnih kredita nije pljačka? (Onda kad je stanovništvo suglasno s ratnim naporima ...a ratni kredite smatraju svojim legitimnim pravom u ostvarenju slobode.)

Svi koji stvaranje hrvatske države povezuju s pljačkom (privatizacijskom, ratno profiterskom, ...) siromašni su i bez pljačke. (Sve što imaju dobili su od režima koji ih je režimski formirao.)


Kako se učestala smjena političkih sustava odrazila na demokraciju?
Pljačke su prouzročile spoznaju o važnosti pripadanja pobjedničkoj frakciji. Okupacijski režimi demokraciju nisu podržavali. To je prouzročilo žestoku borbu za političku (i vojnu) prevlast, zapostavljanje demokracije.
Ustrajnost Hrvata uspostaviti državu (dostojnu življenja) podrazumijeva sukob s folklornim poimanjem pljačkanja. SDP ova kukuriku vlast osim ritualnog pljačkanja (u ogromnim količinama) ništa drugo nije radila. Smatrala je kako je osvajanje vlasti dostatno za njihovo namirenje (iz državne ili bilo koje druge blagajne), dostatno za dugogodišnje političko postojanje.
Time prokazuju sudbenu vlast kao koruptivnu (i iznova ukazuju na važnost izbora sudbene vlasti (koju danas birači ne biraju)).
Iskorištavanje koruptivnosti i čudne izopćenosti (a važnosti) sudbene vlasti SDP je (u pljačkaškom pohodu) prokazao kao supomagače u dosadašnjoj (i budućoj) pljački.

Osiromašenje i nepostojanje društvene strukturiranosti (nositelja društva), onemogućuje stvaranje stabilnog demokratskog društva. Umjesto društva blagostanja, obavljaju se nadoknađivanja (izgubljenog). Borba za vlast je izravna borba za sigurnosni i materijalni status. (Borba za pljačku ili za zaustavljanje pljačke, na glasačkom mjestu odlučujete sami ...)

Hrvatska, zapletena u nejasne mehanizme izbora i kontrole bilo kojeg oblika vlasti, iznova je pred izazovom borbe za oslobođenje. (I trajnog rješenja namirenja šteta prouzročenih pljačkama.)